STRES

BOLEST DANAŠNJICE

„Stres je stanje u kojem se pojedinac nalazi kada je suočen s problemima ili zahtjevima svoje okoline kojima se ne uspijeva prilagoditi.“ S obzirom na način kojim živimo, dugotrajan i intenzivan stres može u velikoj mjeri ugroziti naše zdravlje te ostaviti trajne posljedice na naš daljnji život. Budući da se u stanju stresa luči velika količina adrenalina direktno u krvotok, uslijed čega može doći do povećanja otkucaja srca, skakanja krvnog tlaka, porasta tjelesne temperature, ubrzanog disanja moramo pronaći način kako svladati ove stresne situacije i ukloniti njene posljedice uz stručnu pomoć liječnika. Vidljivi stresori sa slike, ukazuju na mogućnost opisanih bolesti. [1]

Stres: Welcome

KAKO TIJELO REAGIRA NA STANJE STRESA?

„Naše tijelo stres doživljava kao upozorenje na moguću prijetnju ili opasnost, pa ono u njemu izaziva reakciju - bori se ili bježi.“ Gotovo svakodnevno u našem životu prisutna je određena količina stresa. Ukoliko se dugotrajno živi pod stresom, ozbiljno je ugroženo zdravlje i narušena kvaliteta života. Primjeri jakih i emocionalno stresnih događaja koji izuzetno teško djeluju na naš cjelokupni organizam, odnosno na vitalne organe našeg tijela, kao što su srce, mozak, želudac su smrt najbližih članova naše obitelji, teške bolesti članova obitelji i neostvareni životni ciljevi. Nažalost, dugotrajan stres uvelike oštećuje zdravlje te fizički i psihički može dovesti do kroničnog ugrožavanja vitalnih organa našeg tijela kao i poremećaja tjelesnih funkcija. [2]

MOZAK

Osobe izložene dugotrajnom stresu, izložene su većem riziku od razvoja depresije. Uz depresiju, stres je uzrok cijelog niza emocionalnih i psihičkih poremećaja kao što su nesanica, poremećaj osobnosti i razdražjivost. [2]

SRCE

"Kad smo često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina opterećuje srce. S vremenom mogu nastati nepravilnosti u radu srca, bolovi u predjelu srca, u miru i naporu, a na kraju i srčani infarkt." [2]

USTA

"Česti simptomi stresa su afte i ranice u usnoj šupljini." One su izvor boli i nelagode. Posljedica je nesvjesno dodirivanje bolnog područja usana, kao sto je na slici iznad. [2]

KOŽA

"Stres ima važnu ulogu u razvoju mnogih oboljenja kože poput akna, ekcema, a povezuje se i s povećanom sklonošću kožnim alergijama." Jedna takva alergija prikazana na slici iznad. [2]

MIŠIĆI

"Iznenadni bolovi u vratu i ramenima, kao i grčevi u mišićima, česti su simptomi stresa." Na slici iznad prikazano područje boli vratne kralježnice. [3]

IMUNOLOŠKI SUSTAV

"Kronični stres umanjuje sposobnost našeg prirodnog obrambenog sustava da odgovori na infekcije." Obrana od infekcija dočarana je slikom iznad. "Stres može čak i oslabiti reakciju na imunizaciju." [2]

Stres: Collections

SUOČAVANJE SA STRESOM

Suočavanje sa stresom predstavljaju misli ili ponašanje koje netko koristi da bi smanjio stres i izbjegao neželjene ishode. Uz razlike u doživljaju stresa ljudi, postoje i individualne razlike u načinu suočavanja sa stresom.

Dvije su najčešće vrste suočavanja sa stresom:

Suočavanje usmjereno na problem
Suočavanje usmjereno na emocije

[1]

Stres: Collections

Suočavanje usmjereno na problem

Odnosi se na nastojanje da se situacija izmjeni i da se ukloni izvor stresa. Primjer toga je neuspjeh u školi, a suočavanje s problemom rješava se većim učenjem. [1]

Suočavanje usmjereno na emocije

Ovaj način temelji se na ublažavanju efekata negativnih emocija koje stresor izaziva. Primjer suočavanja sa stresom je u traženju utjehe kod prijatelja ili svoje emocije olakšati uz svog kućnog ljubimca. [1]

IZVORI STRESA

Snažni izvori stresa su traumatski događaji: sudjelovanje u automobilskoj nesreći kao na slici desno, prisustvovanje zločinu, sudjelovanje u ratnom sukobu, požar, zemljotres i druge prirodne katastrofe. [1]

Stres: Haute Couture

PTSP

Psiholozi su istraživanjima utvrdili da sudjelovanje u ratnim zbivanjima izaziva najintenzivniji stres u čovjeka. Riječ je o posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP) koji se očituje brojnim simptomima-vraćanjem iznenadnih slika traumatskih događaja, poteškoće u kontroli emocija, agresivno ponašanje, poremećaji u odnosu s okolinom, alkoholizam. U Hrvatskoj je danas taj problem vrlo prisutan zbog velikog broja oboljelih kao posljedica Domovinskog rata. Slika desno prikazuje sindrom PTSP-a, traumatsko raspoloženje. [4]

Stres: Haute Couture

PSIHOLOŠKI STRES KOD VATROGASACA

„Prepoznavanju stresa kod vatrogasaca doprinose tjelesni znaci, emocionalni znaci, kognitivni simptomi i promjene u ponašanju. Traumatske situacije s kojima se vatrogasci susreću u vatrogasnom poslu mogu izazvati i pojavu PTSP-a. Postoji niz načina na koji se može prevenirati stres ili ublažiti njegovo djelovanje, kako na razini organizacije, tako i na osobnoj razini svakog vatrogasca.“ Dobra uvježbanost temelj je snalaženja u opasnim situacijama. Video zapis lijevo prikazuje vatrogasnu vježbu. [5]

Stres: Haute Couture

Literatura

[1] Bratko, D., (2013) Psihologija. Profil
[2] jutarnji.hr (2013) Potres za tijelo, srce i um. Dostupno 1.6.2017. na http://www.jutarnji.hr/life/zdravlje/potres-za-tijelo-srce-i-um/1186268/

[3] Padovan, I., (1986) Medicinska enciklopedija. Jugoslavenski i leksikografski zavod "Miroslav Krleza"

[4] Girotto, I. (2014) Jeli u pitanju PTSP?. Dostupno 1.6.2017.na http://ordinacija.vecernji.hr/kolumna/je-li-u-pitanju-ptsp/

[5] Šimić, Z. (2012) Psihološki stres kod vatrogasaca. Dostupno 1.6.2017. na http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=152364

Stres: Haute Couture

Popis korištenih slika i video zapis

Stres: Haute Couture